CNE hahú halo apuramentu nasionál ba akta eleisaun prezidensiál segunda volta.

Dili. Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) iha loron Kuarta-feira (18/04/2012), iha oras tuku 17.00 hahú ona apuramentu nasionál, ne’ebé hala’o iha Sede CNE Colmera – Dili.

Prosesu apuramentu ne’e hala’o tuir orden alfabétika naran distritu, iha ne’ebé hahú kedas ho distritu Aileiu no kontinua ho distritu seluk hanesan Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima no seluk tan.

Prezidente CNE Faustino Cardoso liu husi Konferensia Imprensa hateten, iha akta husi sentru votasaun hamutuk 252 mak apura ona iha loron 18 Abríl 2012, no haré husi durasaun tempu, Komisariu sira presiza kuaze oras ida hodi halo apuramentu ba distritu ida.

Faustino Cardoso esplika husi distritu 5 ne’ebé submete ona ba apuramentu nasionál, akta husi distritu rua hanesan Aileu no Ainaro mak CNE konsege halo ona kruzamentu no verifika ona sira nia dadus iha sistema eletrónika no imprimi sai ona nia akta distritál definitivu.

Prezidente CNE ne’e afirma, iha votu reklamadu hamutuk 24 mak CNE deside definitivamente iha loron primeiru, iha ne’ebé Kandidatu Prezidente Fransisco Guterres Lu-Olo hetan tan votu 9, Kandidatu Taur Matan Ruak hetan tan votu 15.

Tuir lei 7/2006, ba eleisaun prezidensiál, CNE iha oras 72 ka loron 3 atu halo apuramentu nasionál ba rezultadu eleisaun prezidensiál segunda volta, ne’ebé hala’o iha loron 16 Abríl 2012.

Entretantu, Prezidente CNE Faustino Cardoso hateten, iha loron 10 Abríl 2012, Prezidente Repúblika dekreta sai loron 7 Jullu 2012, nu’udar loron eleisaun parlamentár, no dekretu Prezidente Repúblika ne’e públika ona iha Journál de Repúblika Série I, No. 14 data 11 Abríl 2012.

Bazeia ba lei artigu 22, Lei no. 6/2006 kona-ba eleisaun parlamentár nian, Partidu Polítiku sira ne’ebé atu konkore iha eleisaun parlamentár, iha tempu loron 20, sura husi loron Jornál da Repúblika públiku sai Dekretu Prezidente Repúblika nian ne’ebé marka loron eleisaun, tenki aprezenta ona sira ida-idak nia lista kandidatura ba CNE.

Faustino esplika, sura husi loron 11 Abríl, loron 30 sei monu iha loron 10 Maiu 2012, tanba ne’e husu ba partidu politiku sira atu ida-idak prepara an ho lista kandidatura no aproveita prazu tempu tuir lei haruka, atu aprezenta lista kandidatura ba CNE.(ATO)

Povu Timor Leste partisipa iha eleisaun segunda volta hodi hili Prezidente Repúblika ba periodu 2012-2017.

Dili. Populasaun iha Timor Laran tomak Segunda-feira ne’e (160412) hakat ba Sentru Votasaun iha teritoriu tomak hodi hili Prezidente Repúblika, entre kandidatu na’in rua – Fransisco Guterres Lu-Olo no Taur Matan Ruak, ne’ebé sei lidera nasaun ne’e durante tinan lima nia laran.

Tuir observasaun ne’ebé halo iha sentru votasaun balun iha Kapitál Dili, Populasaun barak mak hakat ona ba sentru votasaun hodi ezerse sira nia direitu hahú iha tuku 7.00 dader OTL, maibé iha oras kuaze tuku 8.30 OTL, votante sira hahú menus, no kuaze la iha tan formatura ne’ebé naruk, nune’e bele hamosu duvidas katak, iha eleisaun ida ne’e maioria populasaun ezense duni sira nia votu ka lae?

Alende ne’e, tuir informasaun ne’ebé akompaña husi Radiu Timor Leste (RTL), ne’ebé sira nia journalista koloka iha distritu tomak, nota katak situasaun em jerál lao ho hakmatek no la iha insidente boot ruma ne’ebé rejista.

Informasaun ne’e mós verifika husi Prezidente CNE Faustino Cardos ne’ebé halo rezumu kona-ba lalaok eleisaun iha Timor Laran tomak, maske Faustino rasik mensiona iha iregularidade kiik balun relasiona ho kartaun eleitoral ne’ebé tohar.

Enkuantu tuir observasaun hatudu katak, Kandidatu Prezidente númeru Um – Fransisco Guterres Lu-Olo fó nia votu iha Eskola Públiku iha Faról Dili mais ou menuz tuku 7.00 dader OTL, enkuantu Kandidatu Prezidente númeru dois Taur Matan Ruak ezerse nia votu iha Eskola Primaria Públiku Metiaut – Dili mais ou menus tuku 10.00 dader OTL. (ATO)

Sosiedade Sivil apelu ba populasaun tomak iha teritoriu Timor-Leste atu garante hakmatek, paz, dame no estabilidade.

Dili. FONGTIL/Sosiedade Sivil apelu ba populasaun tomak iha teritoriu Timor-Leste, atu hotu-hotu hamutuk hodi garante hakmatek, paz, dame no estabilidade atu partisipa iha eleisaun no simu ho hakmatek rezultadu husi eleisaun ne’ebé hala’o iha loron 16 Abríl 2012.

Liu husi komunikadu imprensa ne’ebé fó sai foin lalais, FONGTIL/Sosiedade Sivil deklara mezmu iha kampaña ba segunda volta, iha ona indikasaun ba ameasa no rumoris ne’ebe prejudika situasaun hodi hatauk povu no sai ameasa bo’ot ba prosesu demokratiku no integridade nasional, maibé husu ba Povu Timor tomak garante nafatin pas no estabilidade durante loron eleisaun no durante prosesu apuramentu distritál no apuramentu nasionál, to’o loron Tribunál Rekursu anúnsia rezultadu final.

Alende ne’e, FONGTIL/Sosiedade Sivil mós husu ba kandidatu nain rua Fransisco Guterres Lu-Olo no Taur Matan Ruak atu apela ba sira nia militante no apoiantes sira atu hakata ba sentru votasaun hodi hili Prezidente iha loron eleisaun no simu rezultadu husi festa demokrasia ida ne’ebé lao dadaun iha ita nia rain.

FONGTIL/SIEDADESIVIL mós husu atu hametin unidade nasional no dignifika luta ukun rasik-an hodi kontribui ba prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasional ne’ebe prosperu, justu, livre, la diskriminativu no demokratiku no integradu ho valor kultural no relijiaun no prinsipiu fundamental sira.

Faze preparativu tomak atu bele hetan lideransa ba estadu Timor-Leste nu’udar prezidente ne’ebe hatuir iha Konstituisaun RDTL Artigu 74 katak Prezidente Republika maka Xefe-Estadu, simbulu no garantia independensia nasional no unidade Estadu nian, no instituisaun demokratika sira-nia funsionamentu regular no mos nia sai hanesan Komandante A’as liu Forsas Armadas nian.  Mezmu nune’e, iha nasaun demokratika hanesan mos Timor-Leste, povu mak sai makina fundamental atu exerze direitu sufrajiu hodi hili lideransa foun sira, inklui prezidente hodi hala’o kna’ar tomak hodi garante no asegura Konstituisaun iha prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasional. (ATO)

ANTI lamenta pedidu Ramos Horta atu taka kazu krime pasadu.

Dili. Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál (ANTI) lamenta ho deklarasaun ka pedidu Prezidente Repúblika Dr. Jose Ramós Horta ne’ebé husu ba Parlamentu Nasionál  atu halo Lei Amnestia ida hodi taka ka haluha tiha kazu krime sira ne’ebé akontese durante tinan 1974 to’o iha 1999 iha Timor Leste.

Deklarasaun Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál ne’e hato’o relasiona ho públikasaun iha Journál STL Edisaun 29 Marsu 2012, ne’ebé Prezidente Repúblika Dr. Jose Ramos Horta hateten, nia parte ko’alia ona ho Bankada hotu iha Parlamentu Nasionál atu halo Lei Amnestia ida para taka problema 1974 to’o 1999, nune’e Timor Oan ne’ebé hela iha Timor Osidentál bele fila mai Timor Leste.

Tuir ANTI, pedidu Prezidente Repúblika ne’e kontra Konstituisaun RDTL artigu 160 ne’ebé ko’alia kona-bá kazu krime boot sira nia prosedimentu bele hala’o iha Tribunál Nasionál no Internasionál no pedidu ne’e la fó sentidu hodi desvaloriza relatóriu CAVR no nia rekomendasaun sira.

ANTI konsidera pedidu Prezidente Repúblika ba Amnestia ne’e hanesan asaun Estadu hodi INSULTA no aumenta tan sofrementu vítima sira nian ne’ebé too agora hein hela justisa.

Alende ne’e,   Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál mós husu ba Lideransa Polítiku Timór Leste nian atu suporta ativu prosesu luta ba justisa no akuntabilidade hodi fó fatin ba prosesa krime pasadu sira 1975 to’o iha 1999, nune’e bele asegura hakotu korente impunidade no hodi hatudu respeita husi Lideransa Polítiku sira ba Lei ne’ebé vigora iha ita nia rai doben Timor Leste. (ATO)

ANTI konsidera Estadu Timor Leste, Indonézia no ONU ignora Vítima Masakre Liquiça nia direitu ba Justisa.

Dili. Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál (ANTI) konsidera, tinan 13 ona akontesimentu Masakre Liquiça ne’ebé mosu iha loron 5 – 6 Abríl tinan 1999, maibé Estadu Timor Leste, Governu Indonézia no Komunidade Internasionál (Nasoens Unidas) ignora vítima sira nia direitu ba justisa.

Liu husi Konferensia Imprensa ne’ebé hala’o iha Aula Asosiasaun HAK Faról – Dili Tersa-feira (10/04/2012), hodi komemora mós Masakre Liquiça ba dala – XIII, ANTI deklara, to’o ohin loron, ema ne’ebé mate no lakon ho forsada iha masakre Liquiça no masakre sira seluk, ONU no estadu Indonézia husik sira nia responsabilidade.

Tuir ANTI, Estadu Indonézia tenki simu responsabilidade ba aktus violasaun hotu tanbá ONU fo fiar ba Estadu Indonézia hodi asegura siguransa iha teritóriu Timór Leste laran tomak durante prosesu konsultasaun Populár, maibé tinan sanulu resin tolu masakre Liquiça akontese seidauk iha prosesu Justisa ida ne’ebé kredivel no justu hodi fó lialoos ba Povu Timór Leste, Vítima no família Vítima sira.

Nune’e mós ANTI afirma, ONU foti ona pasu pozitivu balun atu responde ba asuntu justisa ba krime grave, atraves husi estabelesementu Unidade Crime Sériu (SCU), atu investiga no prosesa krime sira ne’ebé akontese durante periódu okupasaun Indonezia nian iha Timor, hodi nune’e bele husu responsabilidade ba autór kriminozu ne’ebé mak komete krime violasaun direitu umanus iha tinan 1999, maibé asaun sira ne’e la kontinua husi Konsellu Seguransa, aleinde ne’e SCU no SP sira nia mandatu atu investiga de’it ba kazu sira ne’ebé akontese iha tinan I999 hodi exklue tiha 99% homisidiu ne’ebé halo entre tinan 1975 no 1998.

ANTI konsidera, Estadu Timór Leste mós to’o agora seidauk hakarak ko’alia kona-bá kazu krime pasadu sira maibé preokupa liu relasaun diplomátiku ho Indonézia. Kompremisu polítika ne’ebé estadu rua (Timór no Indonézia) halo, ignora tiha justisa no akuntabilidade  ba vítima no povu Timór Léste.

Liu husi Konferensia Imprensa ne’e, ANTI ezije ba komunidade Internasionál liu – liu ba ONU atu implementa relatóriu husi CAVR, KPP – Ham Indonézia, Komisaun Peritus ONU nia ne’ebé rekomenda tribunál internasionál no ezije Estatu Timór Leste atu regulariza komemorasaun ba masakre sira ne’ebe akontese iha rai ida ne’e, hanesan masakre Igreja Liquiça no masakre iha teritóriu Timór Leste.

Grupu ka Organizasaun ne’ebé hamahan an iha Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál mak hanesan Povu, Organizasaun Vítima, família vítima, aktivista direitus umanus, Estudante, NGO no grupu solidariedade Internasionál. (ATO)

FONGTIL ho nia membru ONG konsidera eleisaun prezidensiál primeira volta la’o kapas tebes.

Dili. Forum ONG Timor Leste (FONGTIL) ho nia membru ONG sira konsidera prosesu eleisaun prezidensiál ba primeiru volta iha fulan Marsu liu ba, la’o kapas tebes iha ambiente paz, estabilidade, demokratiku, livre no transparante tanba iha partisipasaun aktivu husi povu tomak.

Relatoriu provisoriu kona-ba rezultadu observasaun ne’ebé hala’o husi membru ONG Nasional hamutuk 41 ne’ebé kompostu husi Feto 56 no mane 164  husi totál observadór hamutuk 220 ne’ebé koloka iha teritoriu Timor laran tomak hodi observa prosesu durante kampaña no eleisaun prezidensiál iha loron 17 Marsu 2012 hatudu katak, prosesu tomak lao ho di’ak no hakmatek, no iha kontribuisaun importante hanesan orgaun eleitorál (CNE no STAE), PNTL, F-FDTL, UNPOL, Fisikál sira, Observadór Nasionál no Internasionál, Média Nasionál no Internasionál.

FONGTIL ho nia membru sira fó agradese ba sidadaun Timor Leste ne’ebé ho antusiasmu, konsensia tomak hodi partisipa iha festa demokrasia iha eleisaun prezidensiál primeira volta, no hato’o agradesimentu espesifiku ba ema difisiente sira ne’ebé ho konsiensia no vontade di’ak hodi partisipa iha festa demokrasia ida ne’e.

Maske nune’e, FONGTIL ho nia membru observa katak, iha aktu eleitorál balun mak viola lei no regra eleitorál hanesan: ekipa suksesu balun mak sei utiliza patrimonia estadu hanesan kareta estadu ba halo kampaña eleitorál, utiliza labarik ho idade minoria ba kampaña eleitorál Kapres sira nian. Iha biban seluk, lei eleitoral ne’ebé hateten katak prosesu eleisaun tenke tuir unidade jeográfika, fó impaktu ba prosesu eleisaun tanba sidadaun barak mak la konsege ezerse sira nia direitu politiku ho didi’ak tanba preokupasaun gastu finanseiru no difikuldade transporte hodi halo viajen ba fatin ne’ebé sira rejista ba.

Entretantu, iha relatoriu provizoriu, rekomenda mós pontu balun hanesan husu ba Parlamentu Nasionál atu halo alterasaun ba Lei Eleitorál 7/2006 artigu 40 ne’ebé  regula kona-ba sidadun ida-idak tenki ba vota iha nia suku tuir sira nia kartaun eleitorál ne’ebé rejista ba. Husu ba CNE no STAE atu kontinua hala’o programa edukasaun sivika no edukasaun votantes ba komunidade sira.

Alende ne’e husu ba Orgaun Eleitorál STAE atu aumenta tan formasaun ba nia funsionariu sira, nune’e la bele komete tan erru balun hanesan akontese iha distritu Baucau, ne’ebé la konsege kompleta prosesu apuramentu distritál. Husu mós ba PNTL no mos F-FDTL atu kontinua hala’o sira nia knar hodi garante no asegura siguransa. Ba Media nasionál no internasionál atu kontinua hala’o sira nia knar ho independente hodi halo transmisaun direita ba eleisaun segunda ronde hodi povu tomak bele asiste rezultadu ho di’ak no hakmatek iha ida-idak nia hela fatin.

Ikus liu, husu mos ba observadór nasionál no internasionál sira nia kontribuisaun hodi tau matan ba eleisaun segunda volta ne’ebé sei hala’o iha loron 16 Abríl 2012 no eleisaun parlamentár iha fulan Juñu, nune’e bele   asegura prosesu eleisaun ne’ebé kredibel, justu, transparansia no mos livre. (Jose/Ato)

Lu-Olo; Hau hakarak hakat ba Palasiu Prezidente Aitarak Laran ho dignidade.

Dili. Kandidatu Prezidente Repúblika periodu 2012 – 2017 Fransisco Guterres Lu-Olo deklara, nia parte hakarak hakat ba Palasiu Prezidente Aitarak Laran ho dignidade, no la uza violensia durante prosesu eleitorál.

Kandidatu Prezidente Lu-Olo hato’o komprimisu ne’e bainhira halo diálogu ho Sosiedade Sivil Sesta-feira ne’e (30/03/2012) iha Aula Enkontru Forum ONG Timor Leste (FONGTIL) iha Caicoli – Dili.

Tuir Lu-Olo, nia parte impeiñadu iha pas no estabilidade durante tinan 5 nia laran, hodi sai hanesan opozisaun, ne’ebé la hamosu krime ka krize ruma iha nasaun ne’e.

“Opozisaun ida ne’ebé didátiku, opozisaun ida ne’ebé la uza violensia to’o agora hau kandidata an ba Prezidente da Repúblika no ida ne’e sei kontinua sai komprimisu no sei lori nafatin iha kandidatura ida ne’e”, Lu-Olo afirma.

Kandidatu Prezidente ne’ebé avansa ba Segunda Volta eleisaun hamutuk ho Kandidatu Taur Matan Ruak ne’e esplika, nia parte deklara ona iha Sentru Konvensaun Dili iha fulan Febreiru liu ba katak, atu hakat ba eleisaun, tuir demokrasia tenki aseita buat rua manan ka lakon, ida ne’e mak sei iha nafatin hau nia hanoin no hau nia komprimisu.

Lu-Olo afirma, nia parte hakruk ba desizaun ne’ebé povu deside, tanba ne’e bainhira eleitu ba Xefe Estadu nia parte sei asegura pas no estabilidade, nune’e mós sei simu rezultadu bainhira la manan iha eleisaun segunda volta.

Fransisco Guterres Lu-Olo iha tinan 2007 sai hanesan vensedór ba iha eleisaun primeira volta, maibé tanba la hetan votu maioria, entaun avansa ba segunda volta hodi kompete ho kandidatu prezidente ne’ebé agora atuál Prezidente Repúblika José Ramos Horta, no iha tempu ne’ebá Lu-Olo simu desizaun ne’ebé povu Timor Leste deside. (ATO)

Povu Timor Leste Patriótiku liu, tanba ne’e la fó apoiu ba Kandidatu Prezidente Feto.

Dili. Povu Timor Leste konsideradu iha patriotizmu boot liu, nune’e fó sira nia apoiu ba lideransa mane duke ba kandidatu feto iha eleisaun prezidensiál primeira volta ne’ebé hala’o iha loron 17 Marsu 2012 liu ba.

Prezidente Board Rede Feto Ivete de Oliveira hateten liafuan ne’e relasiona ho rezultadu ikus eleisaun prezidensiál ne’ebé hatudu katak Kandidatu Prezidente Maria do Céo Lopes da Silva hetan de’it votu 1.843 ka 0.40%, enkuantu Kandidatu Prezidente Angelita Maria Fransisca Pires hetan votu 1.742 ka 0.37% husi númeru totál votantes ne’ebé fó sira nia votu iha eleisaun hamutuk 489.933.

“Povu Timor Leste sei fó konfiansa boot liu ba lideransa mane sira atu ukun no ida ne’e sai hanesan sasukat boot ida ba ita atu hadia ita nia servisu ba povu no ita nia atendimentu ba povu nune’e bele fó konfiansa ba feto maluk sira. Karik la’ós agora tamba figura feto nian seidauk mosu, maibé iha tinan 10 ka 20 oin mai povu bele fó konfiansa ba maluk feto sira”, dehan Ivete.

Ivete esplika katak, kandidatu prezidente feto na’in rua ne’ebé kompete iha primeira volta laduun hetan apoiu barak tanba sira na’in rua povu Timor laduun  koñese no mai husi figura independente, iha ne’ebé Sra. Angelita barak liu hela iha rai liur, embora Sra. Maria Céo iha Timor duni maibé tama ba área ida ne’ebé povu barak seidauk koñese. Alende ne’e apoiu instituisaun mós la iha, maibé iha de’it apoiu individu.

Rede Feto seidauk hamriik institusionalmente atu fó apoiu ba kandidatu feto sira, seidauk mobiliza membru Rede Feto no buat di’ak mak ita bele konsidera foin mak hahú prosesu.

Enkuantu, relasiona ho observasaun ba eleisaun primeira volta, Ivete hateten katak, Feto Timor hatudu partisipasaun forte iha ne’ebé tuir dadus kuaze 50% husi ema ne’ebé ba vota ne’e mak feto, no ida ne’e konsidera hanesan buat di’ak ida.

Maske nune’e nia mós preokupa katak, bainhira feto sira ba vota ne’e ho sira nia konsiensia rasik ka iha influensia makaas husi sira nia katuas-oan no sira nia oan mane? Tanba ne’e edukasaun sivika importante nafatin para bele hare katak feto sira bainhira ba vota, sira fó duni votu tuir sira nia konsiensia. (Ato/Carlito)

FTM lamenta no preokupa ho envolvimentu labarik iha Kampaña eleisaun.

Dili. ONG Forum Tau Matan (FTM) lamenta no preokupa tebes ho envolvimentu labarik ho menór idade iha Kampaña Eleitorál, iha primeira volta eleisaun ne’ebé hala’o husi Kandidatu Prezidente na’in 12.

Diretór ONG Forum Tau Matan João Pequino hateten nia parte forma ona ekipa ida, Komisaun Nasionál Direitu Labarik hodi halo monitorizasaun ba prosesu kampaña no haré duni katak envolvimentu labarik ho menór idade aas tebes iha atividades kampaña hotu.

“Tanba ne’e, Komisaun Nasional Direitu Labarik hatama ona pareser ba PNTL, CNE, Governu no sei sikula ba públiku, atu kandidatu prezidente no partidu polítiku sira bele haré mensajen ne’e, nune’e bele toma medidas ruma atu bele prevene ka hamenus tiha númeru envolvimentu labarik ho menór idade iha kampaña eleitorál”, João Pequino afirma.

Meiu seluk ne’ebé halo mak servisu hamutuk ho orgaun eleitorál, iha ne’ebé CNE no STAE halo tiha ona apelu públiku, Komisaria Komisaun Direitu Labarik mós halo tiha ona apela públiku, ONG sira mós ko’alia barak ona kona-ba asuntu ne’e no ita hotu-hotu servisu makaas atu redús envolvimentu númeru labarik iha tempu kampaña.

Entretantu, relasiona ho eleisaun primeira volta iha loron 17 Marsu 2012, João Pequino hateten, eleisaun ne’e lao diak, susesu no la iha violensia durante periodu tempu kampaña, la iha aktu violensia ruma. Kandidatu prezidenti hotu ho sira nia ekipa susesu tomak konsege kontrola situasaun ne’ebé  di’ak tebes, no kontribuisaun komunidade nian makaas ne’ebé ajuda tebes ba servisu Polisia no Militár hodi garante pas ba eleisaun ida liu ba.

Diretór FTM hato’o esperansa katak, eleisaun iha segunda volta no eleisaun parlamentár bele banati tuir eleisaun primeira volta. (Carlito/Ato)

CCM aprova Proposta Fundu Tranzisaun ba Moras Tuberkuloze no sei haruka ba Global Fund.

Dili. Country Coordinator Mechanism (CCM) Timor Leste aprova ona proposta ida kona-ba fundu tranzisaun moras Tuberkuloze (Tuberculoses Fund Transition Proposal) no proposta ne’e sei haruka ba Globál Fund iha Suésia iha tempu badak.

Proposta fundu tranzisaun ne’ebé CCM haruka, se karik Global Fund aprova mak sei bele utiliza iha periodu tinan 2014 – 2015, iha distritu 10 iha Timor Leste ne’ebé identifika hetan risku makás ba mortalidade husi moras TBC. Distritu sira ne’e mak kompostu husi distritu Aileu, Ainaro, Covalima, Dili, Ermera, Manufahi, Liquiça, Lautem, Oequsse no Viqueque.

Enkuantu distritu tolu seluk hanesan Baucau, Manatutu no Maliana sei la hetan fundu tranzisaun tanba moras TBC iha distritu tolu ne’ebé refere laduun boot no laduun hatudu risku ne’ebé signifikante.

Proposta Fundu Tranzisaun ne’ebé aprova husi Membru CCM na’in 22 iha Aula Sorumutu FONGTIL ne’e, ho montante dolar Amerikanu millaun-rua-rihun-atus-sia-atus-hitu-walunulu-resin-rua ($ 2.900.782) no se proposta ne’e mak simu duni husi Global Fund mak bele ajuda pasiente ne’ebé ho moras TBC iha Timor Leste.

CM hanesan Komisaun ida iha Timor Leste ne’ebé kompostu husi Reprezentante Ministériu Saúde, Ministériu Justisa, Ministériu Edukasaun, FONGTIL, ONG Internasionál, Redi Feto, Reprezentante Moras HIV/SIDA, Nasionál Kombate HIV no Organizasaun seluk tan ne’ebé ho knar atu prevene no atende pasiente ho moras kontajioza tolu hanesan HIV/SIDA, Malária no Teberkuloze. (Carlito/Ato)